U našoj vjeri sticanje znanja i njegova deredža je jako velika, jer su temelji vjere islama postavljeni na znanju. Prvi ajeti koji su bili objavljeni su ajeti o čitanju i učenju. Uzvišeni Allah o toj istini kaže:
„Čitaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara čovjeka od ugruška! Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji poučava peru, koji čovjeka poučava onome što ne zna.“ (El-Alek, 1-5)
Znanje je najvrednija i najčasnija osobina na dunjaluku. Pored toga i odgovornost je najteža. Oni koji znanju daju njegovo pravo, steći će zadovoljstvo Uzvišenog Allaha. Pravo znanja je da se koristi na način prikladan njegovom cilju.
Cilj znanja je upoznati Uzvišenog Allaha i stići do Njegovog zadovoljstva. Uslov je da se znanje uči radi Allaha i da se koristi na putu koji vodi do Njegovog zadovoljstva.
Imam Ahmed kaže: “Ljudima je potrebnije znanje nego hrana i piće, jer im hrana i piće zatrebaju jednom ili dvaput na dan, a znanje im treba kao vazduh koji udišu.”
Allahov Poslanik ﷺ je rekao: “Ko krene putem traženja znanja, Allah će mu olakšati put do Dženneta.” (Muslim)
Također je ﷺ rekao: “Kada čovjek umre, njegova se djela prekidaju, osim u tri slučaja: ako iza sebe ostavi dobro djelo koje traje nakon njega, znanje kojim će se drugi koristiti i čestito dijete koje će se za njega moliti.” (Muslim)
Ovo najbolje pokazuje koliki se značaj i čast pridaju znanju i koliko su obilni njegovi plodovi, jer sevabi za njega teku, i poslije čovjekove smrti, sve dok se njime drugi koriste. Tako sevabi od njegovih djela, kao da je još živ, i dalje teku, isto kao što teku spomen i sjećanje na njega.
Traženje šerijatskog znanja je jedno od Allahu, dželle še’nuh, najdražih dijela. On, Uzvišeni, za one koji tragaju za znanjem i izučavaju njegovu plemenitu vjeru pripremio je obilatu nagradu i visoke stepene u Džennetu, kao što na to upućuju mnogi tekstovi iz Kur’ana i sunneta.
Zato su prve generacije ovog ummeta ulagale velike napore u sticanju znanja. Neki su čak dovodili u opasnost svoje živote, zdravlje i imetke kako bi saznali i naučili o Allahovoj plemenitoj vjeri ono što nisu zanali. Prenosi se da je plemeniti ashab Ebu-Ejjub el-Ensari, radijallahu anhu, otišao iz Medine do Misra (Egipta) kako bi se sreo sa Ukbe b. Amirom, radijallahu anhu, jer je čuo da prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, hadis kojeg on nije znao. (Musned od Imama Ahmeda, 17391; Rihletu fi talebil-hadis od hafiza Hatiba el-Bagdadija, 34-35)
Slično je uradio i Džabir b. Abdullah, radijallahu anhuma, putujući mjesec dana kako bi čuo jedan hadis kojeg nije znao, iako je lično čuo mnogo hadisa od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Rihletu fi talebil-hadis, 31-33)
Rekao je hafiz Ibn Abdulberr, rahimehullah:
"Napisao je Mu'temir ibn Sulejman:
'O sinko, kupuj knjige i zapisuj znanje, doista znanje ostaje, a dinari odlaze!'" (El-Džami',)
Pronađite sve popularne naslove o islamu i produbite svoje znanje i vjeru uz veliki izbor knjiga na razne teme.
Ponudu islamske literature možete pogledati ovdje.
]]>Autor, naime, govori u ovom djelu o onim dovama Allahovih poslanika koje se navode u časnom Kur’anu, a znamo da su kur’anske dove najljepše.
Preporučujem čitalačkoj publici da svoje kućne bibliotike obogate ovim predivnim djelom, da ga čitaju i iz njega crpe pouke.
- Abdurrahman Kuduzović, prof.
Dok naslov isčekujemo iz štampe, ostatak ponude islamskih knjiga pogledajte ovdje.
]]>Omogućava cjeloživotno učenje
Čitanje stimulira mozak da lakše usvaja i procesuira nove informacije
Povećava kreativnost
Slika u kombinaciji s riječima djeluje stimulativnije od same slike, a dobrobit koja proizlazi iz čitanja obično se zanemaruje, a zapravo povećava kreativnost – kvalitetu potrebnu za rješavanje logičnih i apstraktnih problema.
Elokventnost
Ljudi koji vole čitati imaju bogatiji vokabular od ljudi koji ne čitaju. Bolji vokabular ne podrazumijeva bolje komunikacijske vještine, ali bogatstvo vokabulara povećava se proporcionalno čitanju literature i doprinosi bržem razumijevanju konteksta.
Bolji rezultati na ispitima
Neki učenici očito ne postižu dobre rezultate na pismenim ispitima unatoč svojim sposobnostima. Ipak, istraživanja pokazuju da postoji veza između ljubavi prema knjigama i boljih rezultata na pismenim ispitima iz područja društvenih znanosti.
Smanjuje stres
Čitanje knjiga jedan je od najučinkovitijih načina za smirenje. Barem pola sata čitanja dnevno pruža optimalnu relaksaciju.
Potiče kritičko razmišljanje
Koncentrirano čitanje aktivira dio mozga odgovoran za kritičko razmišljanje, koje nadilazi tekst knjige. Pisanje također pomaže izoštriti vještine potrebne za kvalitetno argumentiranje, rasplaganje činjenicama i sl.
Gradi samopouzdanje
Načitanost’ svakako gradi samopouzdanje, posebno kod mlađe djece i u osnovnoškolskoj dobi.
Gradi odnos između roditelja i djece
Djeca i roditelji koji naglas čitaju zajedno, stvaraju čvršću vezu od onih koji to ne rade, a povezanost roditelja i djece izuzetno je važna u izgradnji zdravog i stabilnog psihološkog profila djeteta.
Ljudi koji čitaju znaju slušati
Čitanje poboljšava našu sposobnost da slušamo, posebno ako čitamo naglas. Vrijedi i obrnuto – sposobnost slušanja pozitivno utječe na čitanje.
Lakša koncentracija
Iako djeluje pasivno, čitanje je sve osim toga: izaziva naš um da se uvijek i iznova fokusira, a takvu sposobnost koncentracije zatim lakše primjenjujemo u drugim aktivnostima.